HEKLANJE

Bledsko i Bohinjsko jezero – oaza svježine na padinama Julijskih Alpi

Na mjestu gdje Zlatorog gasi svoju žeđ. Dok su ljetnih mjeseci ulice slovenskih gradova neuobičajeno tihe i puste, na samo sat vremena od Ljubljane (i “nešto više” od Zagreba), u podnožju Julijskih Alpi počinje jedan drugi svijet – carstvo Zlatoroga – gdje u hladu lipa, lješnjaka i vrba sasvim mogućim postaje susret s mitološkim čuvarem planinskog blaga ili pak Prešernovom muzom.

Bohinj je naime, daleko prirodniji i iskonskiji, njegov jezik nepoznat je onima koji se plaše prirode. Ulaskom u šumu koja omeđuje najdublje slovensko jezero (gotovo pedeset metara) i nerijetko ulazi u područje Nacionalnog parka Triglav, sva čula bivaju preplavljena; od mirisa šumskih plodova i igre sjenki do iznenađujućih zvukova šumskih životinja koji prekidaju moćnu tišinu koja progovara iz duplji starih stabala. Jezero je primjetno veće od Bledskog i za njegov obilazak potrebno je od pet do šest sati, dakako, uz kraći odmor i kupanje za vrijeme kojeg iz vode gledate u blistavi snježni triglavski vrh.



Gusti oblaci jutarnje magle iza kojih se naslućuje zvonik male i pitoreskne crkve prizor je koji se odmah urezuje u sjećanje svakom putniku što se jednom u životu nađe na obali Bledskog jezera. Pust mali otočić što se u obliku suze spustio u sredinu jezera zaštitni je znak Bleda, gradića na samom početku Julijskih Alpi, koji je postao skupocjen, dotjeran i ponekad precijenjen turistički proizvod. Prizor otočića, gotovo idealan za zaljubljene duše koje žele pobjeći od ostatka svijeta, ipak će ostati samo ideal jer Bled već godinama vrvi turistima, a jutarnja tišina koju prekidaju tek potmuli zvuci zvona već ranih prijepodnevnih sati postaje stvar prošlosti. Ipak, snalažljiviji će zaplivati ili pak doveslati do otočića u drvenoj “pletni” (vrsta gondole) što stoje privezane uz obalu jezera. Okružena crnogoričnim drvećem, crkva na otoku stoji već više od tri stotine godina, iako je prva na njenom mjestu izgrađena još u devetom stoljeću. Stotinu godina ranije, potvrđuju arheološki nalazi, na tom su se mjestu još izvodili poganski rituali.

Pogled na kristalno čistu i iznenađujuće toplu smaragdnu vodu Bledskog jezera okruženu šumama još je dojmljiviji sa stotinu metara visokog “Blejskog grada”, pravog zamka sa kulama i vratima na podizanje do kojeg se stiže brdovitom šumskom stazom. Danas pretvoren u muzej nakita i oružja, “Blejski grad” stoljećima je bio u vlasništvu Briksenskih škofova (biskupa) koji su sa te visine nadgledali svoje feudalne posjede. Zanimljivo je istaknuti da neki od njih nisu imali niti malo osjećaja za “današnju” turističku budućnost jezera pa je malo nedostajalo da u 18. stoljeću jezero bude isušeno, a pijesak i šljunak iskorišteni za građevinarske radove na njihovom posjedu.

U neposrednoj blizini Bleda nalazi se visoravan Pokljuka, idealna za obiteljske izlete i piknike, a tek nekoliko kilometara dalje, u selu Vrba, rodna je kuća slovenskog najpoznatijeg pjesnika i rodoljubnog književnika čije ime nosi ulica gotovo svakog slovenskog grad(ić)a – Franza Prešerna. U nešto udaljenijem Begunju, na sat vremena brže šetnje, u ruševinama Crkve Sv. Petra nalaze se jedne od najdragocjenijih fresaka u planinskom dijelu Slovenije (Gorenjska) te Muzej talaca, u spomen na čak 12 000 tisuća ljudi koje je na tom mjestu Gestapo držao zarobljenim za vrijeme Drugog svjetskog rata.

No, oni koji su željni istinskog alpskog ugođaja i spremni odgovoriti na zov divljine obično se upute dvadesetak kilometara jugozapadnije – u Bohinj. I Bled i Bohinj, dva poznata jezera u podnožju Triglava, među sobom gotovo suprotna po svojim posjetiteljima i svojoj ponudi, mjesta su gdje, osim mnoštva Talijana i Austrijanaca, i mnogi od dva milijuna Slovenaca traže osvježenje u uzavrelim ljetnim mjesecima. Dok su ljetnih mjeseci ulice slovenskih gradova neuobičajeno tihe i puste, na samo sat vremena, u podnožju Julijskih Alpi počinje jedan drugi svijet – carstvo Zlatoroga – gdje u hladu lipa, lješnjaka i vrba sasvim mogućim postaje susret s mitološkim Zlatorogom ili Prešernovom muzom.

Za takav je doživljaj ipak potrebno napustiti turistički prerazvijen Bled i uputiti se prema Bohinjskom jezeru, mjestu sa kojeg je krajem 18. stoljeća po prvi put krenuo i planinarski pohod na osvajanje Triglava, najvišeg slovenskog vrha kojeg su u davninama smatrali troglavim božanstvom. Na tom je mjestu, radi potpunog i čistog doživljaja sve predodžbe o predvidivom boravku u podnožju “čuvara visina” potrebno ostaviti iza sebe. Bohinj je naime, daleko prirodniji i iskonskiji, njegov jezik nepoznat je onima koji se plaše prirode. Ulaskom u šumu koja omeđuje najdublje slovensko jezero (gotovo pedeset metara) i nerijetko ulazi u područje Nacionalnog parka Triglav, sva čula bivaju preplavljena; od mirisa šumskih plodova i igre sjenki do iznenađujuaih zvukova šumskih životinja koji prekidaju moćnu tišinu koja progovara iz duplji starih stabala. Jezero je primjetno veće od Bledskog i za njegov obilazak potrebno je od pet do šest sati, dakako, uz kraći odmor i kupanje za vrijeme kojeg iz vode gledate u blistavi snježni triglavski vrh. Ljepota Bohinjskog kraja, koja je bila nepresušna inspiracija i Valentinu Vodniku, slovenskom književniku, nesumnjivo ne bi bila toliko potpuna bez krupnih kapi što padaju sa šezdeset metara visokog slapa Savica ili izvora rijeke Save.

Između ostalog, Bohinj je omiljeno odredište ne samo za planinare i ljubitelje prirode, već i za sve koji tragaju za adrenalinom. Od alpinizma, slobodnog penjanja i brdskog biciklizma, sve do paraglidinga, raftinga i padobranstva moguće je vidjeti na triglavskim padinama. Dakako, za uživanje u alpskom ugođaju i prirodnim ljepotama u susjednoj Sloveniji jedva da je dovoljan jedan mjesec, a da ne govorimo o dva dana koliko nam je bilo potrebno da tek nakratko zavirimo u kraljevstvo Zlatoroga.

Pritom je ipak malo vjerovatno da ćete uistinu vidjeti tog čuvara planinskog blaga – mitološko biae nadnaravnih sposobnosti, zastrašujućeg i besmrtnog stvaratelja triglavske doline. Prirodne ljepote bohinjskog kraja nevidljivi će Zlatorog vješto iskoristiti da vas zaslijepi i dok su vaša čula napadnuta, neopazice će proći pored vas. Možda ga tek uspijete zamijetiti uredno pospremljenog u kantama za smeće ili na stolovima ljetnih terasa…



Slobodno penjanje

Relativno mlad sport u sebi sadrži sve: vrhunski izazov, užitak, uzbuđenje, spretnost, disciplinu, jačanje tijela i duha, druženje i uživanje

Sjetva i njega patlidžana

Pripravite sjetvenu površinu za presađivanje patlidžana štihajući duboko do 30-40 cm; istodobno povisite gredice kako bi omogućili brzo ocijeđivanje površinskih