Odabir antioksidansa za dopunu vaše redovne rutine kože pristup je koji je znanstveno potvrđen. Istraživanje francuskih znanstvenika pokazalo je da su žene koje su uzimale vitamin C, vitamin E i betakaroten imale 23% manje novih bora, a smanjenje postojećih bora za 8%. Antioksidansi zaustavljaju razgradnju kolagena i elastina slobodnim radikalima.
Namirnice s najvišim razinama antioksidansa, prema mjerenju ORAC-a (kapacitet apsorpcije kisikovih radikala), navedene od najvećih: suhe šljive, grožđice, borovnice, kelj, brusnice, špinat, maline, prokulice, šljive i brokula.
Vitamin A je još jedan važan nutrijent za kožu. Manjak vitamina A smanjit će učinkovitost tretmana kože. Vitamin A potreban je za normalan rast i obnovu stanica kože. Naše stanice kože neprestano zamjenjuju jedna drugu, a nove se guraju na površinu dok se stare skidaju. Ne samo da je vitamin A antioksidans, već i hrani masni sloj ispod kože. Vitamin A održava kožu gipkom i može spriječiti oštećenje kože.
Simptomi nedostatka vitamina A uključuju suhu i grubu kožu, lokalizirane akne, krhku kožu, kožu sklonu borama, lošu teksturu kože i nokte koji pucaju.
Jedna stvar koju treba zapamtiti kod uzimanja dodataka vitamina A je da ne prekoračite preporučenu dnevnu dozu, jer se on može nakupiti u vašem tijelu ako ga uzmete u prekomjernim količinama. Uzimanje 10000 IU dnevno je u redu.
Vitamin C još je jedan važan dodatak ljepoti. Ne samo da pomaže u obnavljanju kože izgradnjom kolagena, već su niže razine vitamina C u koži povezane sa starenjem i oštećenjem UV zračenjem. Preporučuje se uzimanje 500 mg do 2000 mg dnevno, u podijeljenim dozama.
Izvrstan antioksidativni dodatak za uzimanje je alfa lipoična kiselina (ALA), posebno ako uzimate druge antioksidanse, vitamine C i E i koenzim Q10. Alfa lipoična kiselina nije samo antioksidans sama po sebi, već ima sposobnost recikliranja ovih drugih antioksidansa. Alfa lipoična kiselina također je protuupalno sredstvo i poboljšava otpornost na inzulin. Inzulinska rezistencija povezana je s pretilošću i bolestima srca. ALA povećava brzinu kojom se glukoza uklanja iz krvotoka i pomaže tijelu u detoksikaciji metala koji su se nakupili. Alfa lipoična kiselina također sprječava križno povezivanje vlakana, što dovodi do starenja i razvoja bora.
Alfa lipoičnu kiselinu proizvodi tijelo, ali samo u malim količinama. Stanice ga koriste u proizvodnji stanične energije, a od njegovih antioksidativnih učinaka imamo koristi samo ako je količina ALA u našem tijelu veća od one koja je našim stanicama potrebna za normalno funkcioniranje. I, nažalost, razine ALA u našem tijelu opadaju kako starimo.
Jedna od prednosti alfa lipoične kiseline je to što je topiva u mastima i vodi. To znači da može djelovati u svim dijelovima našeg tijela, što ga čini vrlo svestranim. Većina antioksidansa je topiva u mastima ili vodi, ali ne oboje. Na primjer, vitamin A je topiv u mastima, a vitamin C je topiv u vodi.
Predloženo je uzimanje oko 50 do 100 mg dodataka alfa lipoične kiseline dnevno, iako ovaj dodatak nije testiran na trudnicama ili dojiljama.
Literatura: Priroda i zdravlje, travanj/svibanj 2006