Govorite li jezik novca?

Znati zašto trošite jednako je važno kao i znati koliko trošite. Zbog toga su finacijaši u suradnji s psiholozima u Sjedinjenim Američkim Državama razvili svojevrsne financijske jezike, pomoću kojih je pojedincima lakše doznati koji su im prioriteti kod potrošnje. Model je prilično jednostavan – osobu se pita na što bi potrošila određeni dio novca koji joj je višak i kojeg trenutačno ne mora uštedjeti. Nakon toga nudi se šest kategorija koje svatko za sebe mora valuirati sukladno svojim sklonostima, što u praksi izgleda kao:
1. Zabava – kupio bih nešto čime bi se razonodio
2. Priznanje drugih osoba – Potrošio bih taj novac kako bi zadobio priznanje u društvu
3. Divljenje drugih osoba – Kupio bih neki luksuzni ili brendirani proizvod kako bi zapeo za oko što većem broju ljudi
4. Ulaganje u veze – Novac bi potrošio ne nekoga tko mi je zaista blizak i do koga mi je najviše stalo
5. Društvena odgovornost – Ako mi taj novac nije nužan proslijedio bi ga nekoj humanitarnoj ustanovi jer se sve drugo koji sa mojim moralom
6. Postignuće – Novac bi potrošio na vlastiti rast kroz dodatno obrazovanje ili praktični tečaj
Jednom kada doznate koji su vam prioriteti kod trošenja novca „koji je pao s neba“ moći ćete lakše procijeniti na čemu ste povodljiviji tj. gdje bi mogli odlutati u divljoj impulzivnoj kupnji.
Isto tako, obzirom da svaka od kategorija nudi dobre i loše prilike za kupnju s psihološke je strane dobro znati na što volite potrošiti. Svoj novac stoga morate preusmjeriti u ono što vas čini sretnim, umjesto da si nakon divlje potrošnje nabijate krivnju i sram.
Kako bi pojasnili što se krije iza potrošačkih navika, evo nekoliko činjenica o potrošnji:
– Kada u nekoj trgovini vidimo logo kreditne kartice poput Vise ili MasterCarda rastu šanse za impulzivnu potrošnju, piše Chicago Tribune.
– U studiji koja je uspoređivala gotovinsku potrošnju sa potrošnjom kreditnom karticom zaključeno je da svi ispitanici ne misle da jedan dolar svuda vrijedi jednako. Naime, u potrošnji kreditnom karticom jedan dolar je procijenjen na samo 50 centi, što znači da je većina ispitanika bila spremna potrošiti dvostruko novca ako postoji mogućnost odgode plaćanja
– Ugledno sveučilište MIT u pomalo bizarnom istraživanju dokazalo je da stiskanje mišića i šaka pomaže u borbi sa impulzivnom kupnjom