KAKO BITI NORMALAN U DANAŠNJE VRIJEME STRESA?

Održavanje normalnog života uz današnji stresan život. Iako bi svatko mogao reći kako je stres nešto dio svakodnevnog života, stres može imati veoma ozbiljne posljedice za zdravlje čovjeka i kao takav se ne bi smio zanemarivati. Pojam stres se može shvatiti u razmišljanjima kada neku osobu netko ili nešto živcira, kada je zabrinuta zbog bolesti, posla, svađa, nasilja, polaganje ispita u školu ili na fakultetu i ostalo.
Što je stres?
Stres je stanje ili osjećaj u kojem se određena osoba nalazi kada smatra da zahtjevi u njenom životu premašuju osobna i društvena sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju, (Nemčić, J, 2006). Ljudi inače ne osjećaju stres kada imaju dovoljno vremena, iskustva i sredstva da se nose sa danom situacijom. Suprotno ovome, osjećaju velike količine stresa kada smatraju da ne mogu ispuniti zahtjeve koji su stavljeni pred njih. Zanimljivo je da je stres i tjelesni napor poput brzog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature, obilan i težak obrok. Prema tome, stres je neizbježan za svaku osobu u njenom životu.
No, stres ne mora uvijek biti u negativnom smislu. Štoviše, niska razina stresa se smatra zapravo pozitivnom jer može utjecati na osobu kao izvor kreativnosti i učinkovitosti.
Kako se stres manifestira kod ljudi?
Općenito se može tvrditi kako je stres poremećena psihofizička ravnoteža u organizmu i koja zahtjeva od ljudi dodatna ulaganja i napore. Postoje:
1. fiziološki stres koji se odnosi na opterećenje organa i tjelesnih funkcija, odnos između hipofize i nadbubrežne žlijezde
2. psihološki stres je emocionalno stanje organizma kako reagira na stres
3. socijalni stres se odnosi na sveukupnu socijalnu situaciju-ekonomska kriza
4. akutni stres je produkt napetosti koje svakodnevno donosi život i brzo nestaje kako i dođe, prolazan je
5. kronični stres je dugotrajnog karaktera. Osoba koja je pod kroničnim stresom ne vidi izlaz iz stresne situacije, primjerice siromaštvo, nezaposlenost. Ovaj stres razara svaki dan osobu iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec i osoba se s vremenom navikne na takav način života i više se ne obazire.
Pojam stres se može manifestirati na 3 načina:
6. na unutarnje stanje organizma kao opterećenje
7. vanjski događaj-stres
8. iskustvo nastalo prijenosom osobe i okoline kako se stres nagomilava, tako i čovjek se polako počinje osjećati loše do faze kada doista postane bolestan.
Simptomi stresa od lakših prema težima: osoba se osjeća kronično umorno, malaksalo, iscrpljeno, pati od nesanice ili prevelike želje za snom, gubitak apetita, spolne želje, sposobnost uživanja u životnim blagodatima, depresija, anksioznost, napadi plača i panike, opsjednutost, fobija i drugi. S obzirom da se stres događa na raznim mjestima kod različitih osoba te ovisi kako se netko suočava sa situacijom, ovo su neke od najčešćih stresova koje se javljaju u današnjem modernom životu. Stres na radnom mjestu stvara predispozicije za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život općenito. Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila stres na poslu svjetskom epidemijom, koji se još dodatno povećao s obzirom na ekonomsku krizu u svijetu kao i sve više nezaposlenih osoba. Simptomi stresa na radnom mjestu su pretjerana emocionalna iscrpljenost zbog pretjeranog zalaganja na poslu i kronični umor. Istraživanje koje je proveo psihijatar Hazim Mulić je pokazao kako je u 20 % njegovih ispitanika izjavilo da su bili izloženi jakom i vrlo stresu. No, pokazalo se kako su najčešći uzroci stresa na radnom mjestu zapravo međusobni odnosi i mobbing. Najčešće se događaju sukobi, spletke, podmetanja, ponižavanja i izoliranje od strane kolega ili šefa.
Koja su najviše stresna zanimanja?
Pokazalo se da je najviše stresno zanimanje povezano uz edukaciju, dakle profesori, skrb o drugim osobama kao medicinske sestre, socijalni radnici i menadžment. Nakon ovih zanimanja slijede zanimanja poslovne tajnice, konobara, novinara, policijskih djelatnika, kontrolor zračnog leta, liječnik i agent burze. Od stresa najviše pate osobe u dobi od 35 godine do 45 godine, i zanimljivo je kako razina stresa raste što se duže vremena provodi na istom radnom mjestu.
U današnje vrijeme, manje-više svi imaju kompjutor no malo je osoba, pogotovo djeca, svjesni posljedica tihe buke koja često uzrokuje poremećaje spavanja i poremećaje društvenog ponašanja. Jedno istraživanje koje je učinjeno sa zaposlenicima koji su duže ostali na radnom mjestu uz kompjutor i radili uz buku su 40 % imali manje pokušaja da riješe zadatke od onih koji su radili u tihim uvjetima. Prije otprilike 30 godina, u Americi se sasvim slučajno otkrilo da postoje menadžerske bolesti. To su osobe koje su potpuno predane poslu, uvijek se negdje žure, s vremenom postanu agresivnije, nestrpljive, sklone depresiji, nervozi, neprijateljski su nastrojeni. Ovakvu menadžersku bolest su kardiolozi nazvalo „trkači konj“. Zanimljivo je da od stresa u svijetu umiru milijuni ljudi. Samo u Americi godišnje umire milijun ljudi od srčanih udara dok su stanovnici u Japanu više izloženi moždanom udaru.
Kako održavati normalan život bez prevelikog stresa?
Prema svemu ovome, izgleda da stres košta i glave i troška države. Prema istraživanju, u Europskoj uniji je 28 % ili 41,2 milijuna zaposlenih osoba pod stresom, od toga više žena nego muškaraca. Tome se ne treba čuditi, s obzirom da žene uz posao još rade kućanske poslove, brinu za djecu i ostalo, pri čemu je ona više izložena stresu nego muškarac. Postoje neke metode kako smanjiti stres. Neke od njih se mogu provoditi samostalno kao što je smanjenje obujma posla u školi, fakultetu, radnom mjestu, društvu, uvođenje pravilne prehrane, izbjegavanje raznih stimulansa i sedativa, odrediti ritam spavanja, redovita fizička aktivnost, opuštanje, meditacija, duhovno obogaćivanje, izleti, šetnje u prirodi. Metodama psihološkog odnosno mentalnog treninga, ljudi se mogu naučiti kako psihički prevladati stres i stresne situacije, kako se suočiti s njima. Sve više istraživanja pokazuje kako pisanje o stresnim situacijama može pomoći u opuštanju osobe i otpuštanju stresa i stanja koja utječu na stres. Na papir je dovoljno napisati neke emocije, mišljenja. Razgovor je jedan od učinkovitih metoda kako se riješiti ili ublažiti stres. Izražavanjem i dijeljenjem svojih razmišljanja s prijateljima ili obitelji mogu itekako utjecati na osobe pod stresom kroz psihološku potporu i zajedničko druženje i poštovanjem različitosti. Koliko god se pričalo da je odmor veoma bitan, najčešće se osobe toga ne pridržavaju. Naime, toliko si posla još nadodaju uz posao na radnom mjestu, da je gotovo nemoguće se odmarati prije nego se krene na spavanje, i to u kasne sate. No, ritam spavanja i miran san mogu veoma opustiti osobu, koristiti tehnike disanja, mišićne relaksacije, kreativnost, glazba, čitanje, šetnja te drugi načini.
Prehrana je uvelike važna kada je u pitanju stres. Naime, važno je redovno jesti i pravilne količine te jesti hranu bogatu svim nutritivnim sastojcima i vitaminima te mineralima. Obično osobe koje su pod stresom, prvo posegnu za slatkim ili kavom. No nije rješenje podizanje glukoze i inzulina u krvi pa da se to sve pretvori u masti pa onda tek nastaje problem i može doći do još goreg stanja, depresije. Važno je poticanje na prirodnu energiju. U slučaju da sve ove metode ne uspiju, potrebno je potražiti pomoć liječnika.
Postoji nekoliko metoda kojima liječnik može pomoći:
1. kognitivno-bihevioralnom terapijom gdje se može naučiti kako percipirati stres i razumjeti takvu situaciju
2. metoda svjesnog kontroliranja tjelesnih funkcija gdje se automatski regulira napetost mišića, rad srca, krvni tlak.
Kako pristupiti stresu?
1. Suočiti se s problemom i djelovati
2. Emocionalni pristup kako se osjeća osoba kad je pod stresom
3. Prihvaćanje situacije kada smo, primjerice nemoćni bilo što učiniti da se situacija promijeni
4. Izabrati vlastite ciljeve
5. Misliti pozitivno
6. Živjeti u sadašnjosti
7. Dobro organizirati svoje vrijeme
8. Odvojiti vrijeme za sebe.
Primjeri kako se može opustiti organizam:
1. Priuštiti si dug vikend ili odmor
2. Ako je izvor stresa u obiteljskom domu, planirati svoje vrijeme izvan doma nekoliko sati tjedno
3. Zamijeniti vrijeme provedeno obavljajući nepotrebne poslove zanimljivim aktivnostima
4. Odvojiti vrijeme za rekreaciju.
Kada već ne možemo promijeniti okolinu i situaciju u kojoj se nalazimo, možemo promijeniti sebe i doživljaje da nas ništa drugo ne ugrožava, pogotovo ne naše zdravlje.