HEKLANJE

Kreta – europski otok na kojem riječ vrijedi više od zakona

Usprkos navali turista i komercijalizaciji drevne mitologije za koju se smatra da je jedna od najstarijih na svijetu te unatoč podložnosti zakonima EU Kreta je zadržala svoj unutarnji spokoj i zavidnu autentičnost koja će se na tom prekrasnom otoku moći iskusiti još samo koju godinu.

U očima stanovnika najvećeg grčkog otoka Kreta nikada nije, niti će biti Grčka, bez obzira što je pod njezinim okriljem ušla u Europsku uniju. Jedno od omiljenijih obitavališta grčkih bogova iz drevne mitologije dijeli tri kontinenta, povezuje Libijsko i Egejsko more i čini najjužniji dio Europe, udaljen samo 500-tinjak kilometara od Afrike. Međutim, stanovnike Krete nemoguće je usporediti s bilo kojim od naroda ta tri kontinenta.



Usprkos navali turista i komercijalizaciji drevne mitologije za koju se smatra da je jedna od najstarijih na svijetu te unatoč podložnosti zakonima EU Kreta je zadržala svoj unutarnji spokoj i zavidnu autentičnost koja će se na tom prekrasnom otoku moći iskusiti još samo koju godinu. Biser Sredozemlja specifičan po izvornoj ljepoti i netaknutoj prirodi jedno je od rijetkih mjesta u kojem ćete, vozeći iz elitnog gradića poput Elounde u kojem su smješteni najluksuzniji hoteli i vile, naletjeti na krdo ovaca i uz malo sreće svoj put nastaviti za nekih pola sata. I dok čekate nećete se živcirati jer se na Kreti nitko ne uzrujava. I bit ćete zahvalni na tom čekanju dok će vam pogled upijati brojna zelena polja maslina i dobrostojeće vjetrenjače zapiknute u vrhove kretskih brdašaca.

Kreta je podijeljena u četiri oblasti, Chaniju, Rethymno, Heraklion i Lasithiju, ujedno i najveća gradska središta. Svaka pokrajina specifična je po njezinim stanovnicima i tradiciji. Tako je recimo nož, jedan od nacionalnih kretskih simbola, kao poklon uvijek dobrodošao na sjeveru otoka, dok se darivanje noža na jugu smatra jednom od najvećih uvreda. Izvrsna strateška pozicija otoka kao što je bila idealna za trgovinu, tako je bila povoljna i za brojna osvajanja. Razdoblje blagostanja minojske civilizacije nazvane po legendarnom kralju Minosu koji je vladao iz legendarne palače Knosos na sjevernoj obali otoka, broji se od 2800 do 1400 godine prije Krista. U tom razdoblju sagrađeni su veličanstveni gradovi i palače, kada se spontano razvijala trgovina i umjetnost. Vulkanska erupcija na cikladskom otoku Santoriniju, kojeg su znanstvenici dugo uspoređivali s potonulom Atlantidom, prekinula je razvoj minojske civilizacije i progutala palaču koja upućuje na početak cjelokupne zapadne civilizacije. Detaljnim iskapanjem i analizom iskopina britanskog arheologa Arthura Evansa u Knososu, Grci su Krećane prestali zvati velikim lašcima jer su do tada tvrdili da se kolijevka Zapada nalazi u grekoj mikenskoj civilizaciji. U Knososu je, prema mitologiji bio smješten i legendarni Minotaur, polu čovjek, polu bik koji je navodno svoje žrtve proždirao u labirintu palače. Mještani su nam na licu mjesta objasnili kako u palači nije postojao nikakav labirint, već je čitava palača, gledana odozgo, zapravo labirint sam po sebi.

Raj za «djecu cvijeća»

Jedan od najfascinantnijih dijelova otoka ogroman je kompleks pećina u Matali unutar kojih su nekada Rimljani gradili svoje grobnice. Pećine su 60-tih godina prošlog stoljeća otkrili hipiji pa je tako Matala postala internacionalno središte «djece cvijeća» u kojem su inspiraciju tražili i brojni izvođači legendarnog koncerta u Woodstocku. Ne samo da su hipiji imali atraktivan smještaj, vea i očaravajući pogled na prekrasnu plažu koja danas privlači mnoge plivače i surfere. Ljubitelji egzotike koji se vole pržiti na suncu odlaze u Viju, jedinstvenu plažu koja se prostire podno jedine prirodne šume palmi u Europi, za čiju su ljepotu navodno zaslužni fenički trgovci koji su nekoć na tom mjestu bacali koštice datulja iz kojih je izrasla turistička atrakcija.

No, nas se ipak više dojmila plaža u divljem Preveliju, najjužnijoj točki na Kreti, gdje se rijeka Kourtaliotis ulijeva u Libijsko 500 km od Afrike. Nekada su Kretom trčale afričke životinje poput lavova i tigrova, dok se danas mogu vidjeti jedino divlje kri kri koze u nacionalnom parku San Marija pod protektoratom Unesco-a.

Heraklion, glavni grad Krete, ujedno sveueilišno, prometno i komunikacijsko središte, danas izgleda poput ostalih grčkih velikih gradova, izuzev ostataka venecijanskih zidina unutar kojih se nalaze spomenici koji svjedoče o veličanstvenoj kretskoj povijesti. Priroda je seljacima podarila 300 suneanih dana godišnje, puno vode i nikad snijega, tako da im je život više nego lagodan. Najveći prihod u poljoprivredi Krečani crpe iz maslina koje se beru zimi kada raste i potražnja za grčkim i europskim radnicima za rad u ugostiteljstvu i polju koji se odlično plaća. Drugi dio prihoda Kreta crpi od turizma koji je zadnjih 20-tak godina vrtoglavo raso, dok u zadnje vrijeme stagnira. Turistički tokovi su se ustalili jer ugostitelji još uvijek nemaju pogled u globalni turizam zbog prevelike samouvjerenosti. No, to ih baš i ne zanima, niti ih opterećuje jer najčešće imaju financijsko zaleđe u svojim obiteljima koje se bave poljoprivredom. Nije čudno ako je neki hotel preko ljeta zatvoren jer je obitelj odlučila putovati. Onima koji rade na kvaliteti domaća hrana predstavlja najveći izvor prihoda.
Vrijednosti koje se čuvaju pištoljem

Krećanke imaju jako lijepa lica i ove su godine počele pratiti američke trendove vanjskog izgleda. Muškarci su vrlo šarmantni jer su otvoreni i veseli. Priroda ih toliko zarazila svojom ljepotom jer imaju klasičnih europskih briga. Život je stoga puno lakši i ljepši, ali i drukčiji. Oduvijek je bilo sukoba i ratova pa su Kreaćni navikli nositi oružje, a kod kuće vjerojatno drže cijeli arsenal. Pucaju samo na svadbama, ali ako im se čovjek zamjeri ili ih uvrijedi ne pitaju, već pucaju. Krađa je zadnji zločin koji će se na Kreti pojaviti. Ako nasred ceste ostavite otvoren automobil s omotnicom iz koje viri nekoliko tisuća eura, možete biti sigurni. Dolaskom drugih naroda došla je i krađa, ali je među Krećanima nema. Stoga su svi dućani na ulici, sve je na otvorenom, pa i zlato. Svi koji dođu na Kretu i misle da su Krećani jadnici jer ne voze najbolje aute, imaju kasnije problema. Jer tu vladaju sasvim drukčije vrijednosti. Nije rijetko da jedna obitelj ima 10 milijuna eura u zemljištu i poljoprivredi, ali njima ne treba dokaz pred susjedom jer i on ima toliko. Bogatstvo za njih nije ništa posebno. Ne priznaju vrijednosti koje dolaze izvana, gledaju samo sebe i svoju zemlju. Vrlo su pošteni, teško ili gotovo nikada ne zaboravljaju svoju riječ jer im je ona najvažnija, a njezino negiranje najveća uvreda.



Krečani uopće ne piju alkohol jer u pijanom stanju mogu reći ili obećaju nešto što ne mogu održati. Zabava im leži u nogama i imaju vrlo lijepi i interesantni ples, sličan grčkom syrtakiju. Kad čuju svoju glazbu doslovce polude, i to bez stimulacije alkoholom. Sve generacije skaču na stol. Mladi često izlaze u diskoteke, ali i tamo slušaju svoju glazbu, po čemu su specifićni. U Ateni Krećane vrlo često smatraju seljacima, ali u pogrdnom smislu riječi. No, na cesti se vrlo lako može prepoznati razlika između Grka i «seljaka». Način ophođenja u prometu svakog Europljana ostavlja bez daha. Krećani voze vrlo brzo i spretno i miču se sa strane svakom tko je brži, bez iznimke. Najbolji vozači su vozači autobusa koji, kad se tijekom najveće gradske gužve sretnu u uskim ulieicama spretno okreću volan i još si dodaju kavu kroz prozor dok pričaju na mobitel. No, zato su plaćeni i do 2 500 eura mjesećno, s 14 plaća godišnje. U državnim službama prosječna plaća iznosi 800 eura, no većina Krećana ipak su privatnici.

Turistička sezona traje 6 mjeseci i puno njih radi samo u tom periodu, a kasnije ili nalazi drugi posao ili preživljava preko Zavoda za osiguranje koji nezaposlenima daje 300, 400 eura mjesećno, od čega se može živjeti ako se malo troši jer je hrana jeftina. Među seljacima se stvorio i poseban red “crnokošuljaša” koji unose red u onim selima u koje grčka policija ne smije pristupiti. Najpoznatije i najbogatije selo u kojem se svi mogu obratiti za pomoć zove se Anodija. Kreta je od 1500 godina prije Krista pa do danas samo 15 godina bila slobodna. Stoga su Krećani vrlo domoljubni i lako će posegnuti za oružjem ako je njihovo zemljište napadnuto, ali nisu uopće nacionalisti. Radije će neki narod kritizirati u hladovini, nego se s njim zaratiti.