Može li vam vježba pomoći da postanete pametniji?

Ili pametna ili zgodna? Istraživanja pokazuju da stara izreka besramno laže. Neki zadaci i logičke zagonetke nisu dovoljni za povećanje razine inteligencije. Pravi čuvar našeg uma je sport. Očito, mišićnu masu možemo izgraditi stalnim treningom i povećanjem izdržljivosti. No je li moguće tako postupati pametnije?
Važnost ovog pitanja nesumnjiva je. Jedna od univerzalnih posljedica starenja, koju osjećaju svi, je smanjenje kognitivnih sposobnosti.
Područje mozga koje je ključno za funkciju pamćenja smanjuje se za 1-2% godišnje od 55. godine. Nije iznenađujuće što ljudi toliko ustrajno obraćaju pažnju na sve vrste lijekova “za um”, vitamine i lijekove koji obećavaju održati normalnu moždanu funkciju čak i u starosti.
Sama ideja da možete razviti svoje mentalne sposobnosti djeluje primamljivo i optimistično. Napokon, mozak ne prestaje učiti i mijenjati se tijekom cijelog života. Takvo svojstvo poput neuroplastičnosti pomaže mu da se prilagodi vanjskim podražajima. Možda bismo ovo trebali iskoristiti za razvoj vlastitih kognitivnih vještina?
Prije nekoliko godina BBC i Sveučilište Cambridge proveli su veliko istraživanje kako bi proučili mogućnost treninga mozga. Pitanje koje ih je zanimalo bila je gimnastika za um: može li vas zaista učiniti pametnijima?
Za test je odabrano oko 11 000 ljudi, koji su probleme rješavali šest tjedana, po 10 minuta svaki dan. Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine: prva uvježbana logika i krizno razmišljanje; drugi – kratkoročno pamćenje, pažnja i matematičke sposobnosti; treća skupina bila je kontrolna skupina i tražila je odgovore na teška pitanja.
Prije treninga i na kraju šest tjedana treninga, svi sudionici eksperimenta položili su svojevrsni IQ test. Rezultati su pokazali da su oni koji su razvili određene vještine poboljšali svoju sposobnost rješavanja takvih tipičnih problema. Međutim, opća razina inteligencije članova grupe nije se promijenila. Dakle, ne biste se trebali oslanjati na sve vrste igara i programa koji obećavaju razvoj vašeg mozga.
Saznavši da gimnastika za um ne razvija vaše intelektualne sposobnosti, nemojte uranjati u paniku ili frustraciju. Postoje i drugi načini koji pomažu poboljšati kognitivne vještine i rad mozga. Ispada da tjelesna aktivnost djeluje učinkovitije, pomažući povećati broj neurona.
Miševi koji redovito trče u kotaču 45 dana pokazuju nevjerojatan rezultat: u njihovom se hipokampusu (području mozga odgovornom za konsolidaciju pamćenja) pojavljuje više neurona nego kod onih životinja koje ne “treniraju”.
Istražujući učinke sporta na ljude, znanstvenici su proveli eksperiment. Proučavana je skupina starijih osoba s umjerenim kognitivnim oštećenjima. Sudionici su bili podijeljeni u tri ekipe. Prvi se bavio treningom snage, drugi – aerobnim vježbama, treći je imao oba opterećenja. Istraživači su otkrili da su svi ispitanici mogli poboljšati prostorno pamćenje jednostavnim treningom prema uputama.
Drugi je eksperiment pokazao da su djevojke koje su se redovito bavile dizanjem utega dva puta tjedno tijekom jedne godine imale sporiji pad mozga od onih koje su vježbale jednom tjedno. Međutim, još uvijek je nejasno kako to utječe na mentalne sposobnosti.
Zašto tjelesna aktivnost poboljšava rad mozga? Jedna od pretpostavki je da se razina BDNF proteina – neurotrofnog čimbenika u mozgu – povećava u tijelu. Odgovorna je za stimulaciju i razvoj neurona. Zato vježbanje utječe na povećanje hipokampusa, a time i na poboljšanje pamćenja.
S druge strane, štetni i štetni događaji, poput velike depresije, mogu smanjiti neurotrofne čimbenike, uzrokovati skupljanje hipokampusa i izazvati kognitivna oštećenja. Stoga antidepresivi ne samo da poboljšavaju raspoloženje, već i blokiraju stanja uzrokovana padom razine BDNF. U nekim se slučajevima takvi lijekovi mogu smatrati neuroprotektorima.
Ali, baviti se sportom prilično je teško. Potrebna nam je sposobnost samodiscipline, želja za radom, ne odustajanje i ne odustajanje. Sigurno biste htjeli znati postoji li čarobna tableta koja bi učinila sve za vas? Takvi se lijekovi nazivaju stimulansima i vrlo su popularni među studentima.
Nema jasnih dokaza da stimulansi pomažu u poboljšanju funkcije mozga. Jedino za što su stvarno korisni je ojačati sposobnost brzog prisjećanja prethodno poznatih informacija.
Svi ostali mitovi da stimulansi pomažu u kreativnosti, razvijaju razmišljanje i pamćenje nisu potvrđeni. Umjesto toga, ti lijekovi blokiraju normalan tijek mentalnih procesa, ali uzrokuju osjećaj tjeskobe i zabrinutosti.
Provedeno je istraživanje u kojem su sudjelovali mladi zdravi adolescenti. Stimulansi su davani nasumično odabranim dobrovoljcima, dok su drugi dobivali placebo. Nakon uzimanja lijeka, od adolescenata se tražilo da polažu test za kreativno razmišljanje, koji se sastoji od četiri modula. Ispostavilo se da je stimulator pomogao poboljšati rezultat samo za test, gdje su dječaci zamoljeni da preklope dijelove slike tako da ona ponovno postane cijela.
Zaključak je očit: možete razviti svoje mentalne sposobnosti. Još važnije, svoj prirodni potencijal možete iskoristiti u potpunosti i održati ga u starosti. Ne trebate gledati u smjeru stimulansa i tableta. Nosite kratke hlače, tenisice i bavite se sportom.