HEKLANJE

Različite vrste anksioznih poremećaja

Anksioznost je uobičajena pojava kada se osoba suoči s potencijalno problematičnim ili opasnim situacijama. Osjeća se i kada osoba uoči vanjsku prijetnju. Međutim, kronična i iracionalna anksioznost može dovesti do oblika anksioznog poremećaja. Postoje različite vrste anksioznog poremećaja ovisno o njihovim uzrocima ili okidačima.
Osoba koja ima ovu vrstu anksioznog poremećaja obično doživljava dugotrajnu anksioznost koja je često bez osnova. Točnije, ljudi s generaliziranim anksioznim poremećajima ne mogu artikulirati razlog svoje tjeskobe. Ova vrsta anksioznosti obično traje šest mjeseci i često pogađa žene. Zbog postojanosti anksioznosti, ljudi s generaliziranim anksioznim poremećajem stalno su zabrinuti i zabrinuti. To rezultira lupanjem srca, nesanicom, glavoboljom i vrtoglavicama.
Za razliku od nekoga s generaliziranim anksioznim poremećajem, osoba koja ima specifičnu fobiju doživljava ekstreman i često iracionalan strah od određene situacije ili predmeta. Kada su izloženi objektu ili situaciji kojih se boje, osobe sa specifičnim fobijama pokazuju znakove intenzivnog straha poput drhtanja, kratkog daha, lupanje srca i mučnine. Uobičajene specifične fobije uključuju strah od visine, zatvorenih prostora, krvi i životinja. Strah koji osoba s fobijom osjeća može biti toliko ekstreman da može zanemariti sigurnost samo da bi pobjegao od situacije.
Također poznat kao agorafobija, panični poremećaji karakterizirani su ponavljajućim napadima panike koji su često neočekivani. Simptomi su obično drhtanje, bolovi u prsima, vrtoglavica, strah od gubitka kontrole i nevoljkost da budete sami. Osobe s paničnim poremećajem svjesne su da je njihova panika obično neutemeljena i nelogična. Zbog toga izbjegavaju javne situacije i samoću. Napad panike može biti toliko jak da ljudi mogu izgubiti kontrolu i ozlijediti se.
Alternativno nazvana socijalna anksioznost, osoba sa socijalnom fobijom može pokazivati slične simptome poput onih kod paničnog poremećaja, posebno u društvenim situacijama. Drhtavica, vrtoglavica, nedostatak zraka i lupanje srca mogu nastupiti kada se osoba sa socijalnom fobijom nađe u središtu pozornosti ili u društvu mnogih ljudi, bez obzira na to jesu li stranci ili ne.
Osobe s opsesivno-kompulzivnim poremećajem doživljavaju tjeskobu uzrokovanu trajnom opsesijom ili idejom. Sklone su izbjegavanju tjeskobe pribjegavajući ponavljajućim radnjama ili ponašanjima koja sprječavaju tjeskobu. Na primjer, osoba koja je opsjednuta čistoćom može doživjeti tjeskobu i pri samom pogledu na vazu postavljenu malo izvan središta. Kako bi spriječio anksioznost, on ili ona će sve očistiti i organizirati kompulzivno ili bez razloga.
Posttraumatski stresni poremećaj može se pojaviti nakon što je osoba doživjela teški traumatski događaj. On ili ona mogu ponovno proživjeti iskustvo u svom umu koje uzrokuje stres i tjeskobu. Ako osoba s PTSP-om dođe u kontakt s podražajima (bilo kojim predmetom, osobom ili situacijom) koje povezuje s traumatskim događajem, može doslovno ponovno doživjeti događaj nekontroliranim plačem, panikom ili gubljenjem kontrole. Suptilniji simptomi uključuju nesanicu i izbjegavajuće ponašanje. PTSP se može manifestirati odmah nakon traumatskog događaja ili čak godinama nakon toga.
Određivanje vrste anksioznog poremećaja koji osoba ima ključno je za traženje liječenja i oporavak. Tehnike i metode koje se koriste za pomoć osobi da se nosi s određenom tjeskobom obično ciljaju ne samo na upravljanje simptomima već i na mehanizme suočavanja kada je izložena okidačima. Tek nakon temeljite dijagnoze može se zaista započeti liječenje i oporavak od anksioznih poremećaja.

Marketing članaka i oko pauka

Jeste li se ikada zapitali kako funkcionira internet marketing? Kako netko tko se bavi internet marketingom može obavijestiti potencijalne kupce