15 zanimljivih činjenica o stresu

Svjesnost o ovoj temi je naravno važna, ali također je važno biti u stanju konstruktivno se nositi s problemom. Integrirani pristup mora biti utemeljen i u teoriji i u praksi. Kroz povijest su znanstvenici pronašli mnogo zanimljivih činjenica o stresu. Dakle, neki kao primjer navode djelo starogrčkog pjesnika Homera “Ilijada”, nastalo u 7. stoljeću prije Krista. Govori o junaku Ahilu, koji je personificirao hrabrost i integritet ličnosti. Ali čak je i on ponekad doživljavao depresivna stanja i razmišljao o samoubojstvu.
Heroji Istoka doživjeli su slična iskustva. Vjerojatno ste čuli za drevnu indijsku religijsku i filozofsku raspravu pod nazivom “Bhagavad Gita”. Jedan od njegovih središnjih likova, Arjuna, doživljava čitav niz nikako pozitivnih emocija: zbunjenost duha, unutarnja slabost, paralizirajuća panika itd. Povijest je doista puna dokaza da su ljudi stoljećima proživljavali stres. Potreba za preživljavanjem, strah od smrti, prirodnih katastrofa, ratova i bitaka – te su stvari uvijek pratila najoštrija negativna iskustva, ne samo u antičko doba, već i u srednjem vijeku (sjetite se samo inkvizicije i njezinih djela).
Inače, pojam “stresora” nastao je u to vrijeme – to je bilo ime jednog od alata za mučenje inkvizitora. Ovaj je uređaj stisnuo tijelo osobe optužene za određenu herezu, a kao rezultat toga, optuženi je postao spreman priznati bilo što, samo da ga prestanu mučiti, iako nakon priznanja muke nisu bile ništa manje strašne i mogle bi potrajati doživotno. Međutim, danas nije posve ispravno uspoređivati stres isključivo s negativnim emocionalnim iskustvima, jer bolni osjećaji ljudi prošlosti i sadašnjosti imaju puno razlika. U naše su se vrijeme pojavila mnoga nova psihoemocionalna i fizička iskustva povezana s velikim opterećenjima zbog osobenosti suvremenog života.
Stres su znanstvenici počeli pomno proučavati relativno nedavno – oko početka 20. stoljeća, ali čak je i ovo kratko znanstveno vrijeme bilo više nego dovoljno da otkrije puno zanimljivih, pa čak i korisnih informacija o ovom fenomenu. O tome će biti riječi dalje.
Zabavne činjenice o stresu
U nastavku ćemo podijeliti petnaest činjenica o stresu, koje se mogu koristiti za dobivanje opće ideje o njegovom učinku na osobu.
Stres je došao sa Zapada
Govorimo konkretno o stresu moderne osobe. Mnogi se stručnjaci slažu da je stres došao sa Zapada, a počeo se očitovati na Istoku tek nakon što je zapadni način života tamo počeo postupno puštati korijene. Zanimljiva nijansa: od stanovnika svih istočnih zemalja Japanci doživljavaju najviše stresa, a Japan je najzapadnija država Istoka. U zapadnim zemljama veći je stres iz razloga što u vrijednostima i osnovnim stavovima njihovih stanovnika dominiraju stvari kao što su konkurentnost, želja za visokim postignućima i želja da zarade više.
Stres narušava rad mozga
Zbog učinaka stresa na ljudsko tijelo, broj proteina se povećava, usporavajući, pa čak i zaustavljajući rast sinapsi, koje služe kao spojni elementi za neuronske mreže. S velikim intenzitetom ovog procesa, ljudski mozak počinje se isušivati, a masa njegove prefrontalne kore koja je odgovorna za donošenje odluka postaje manja. Kao rezultat, mozak gubi aktivnost, a to je jedan od prvih razloga, zbog kojeg se razvija Alzheimerova bolest.
Stres dovodi do fizioloških promjena
Izloženost faktorima stresa stvara mnoge fiziološke promjene u ljudskom tijelu. Živopisni primjeri takvih promjena: gubitak kose, pretilost ili gubitak težine, gubitak sluha, ciroza jetre, rak, gastrointestinalne bolesti, problemi sa srcem, bolovi u prsima, zatajenje dišnog sustava, povišeni krvni tlak, dijabetes melitus, hiperglikemija (a ovaj je popis daleko od punog ). Zanimljivo je da se pod utjecajem stresa čak i čovjekova visina može promijeniti – zbog prenapona i tjeskobe do večeri osoba može postati 1% niža nego što je bila ujutro. A to je zbog činjenice da se intervertebralne hrskavice isušuju, a mišići ramenog pojasa i leđa prekomjerno opterećuju.
Stres utječe na reproduktivni i spolni život
Ovdje možemo primijetiti jednako negativan utjecaj čimbenika stresa na muškarce i žene. Ako stres dulje vrijeme utječe na muškarca, smanjuje se pokretljivost sperme, smanjuje se libido, poremećaj erekcije. Ako žena redovito doživljava stresna iskustva, jajašca sazrijevaju puno gore, plus spolna želja na isti način nestaje. Sve u svemu, stres je odgovoran za 30% slučajeva neplodnosti i također povećava rizik od pobačaja ili izvanmaternične trudnoće.
Stres narušava rad srca
Sustavni učinak stresa na tijelo može dovesti do razvoja sindroma “slomljenog srca”, poznatog i kao “kardiomiopatija”, u kojem srčani mišić postaje vrlo slab. Uz to, stres krv čini gušćom, kao da se tijelo priprema izdržati traumu, što otežava srcu da je pumpa. Osim toga, počinju grčevi krvnih žila (iz tog razloga, usput rečeno, čak i uz mali rez, krv može ići jako dugo). I još jedna posljedica stresa (opet, mnogih) je velika vjerojatnost stvaranja krvnog ugruška, što samo po sebi može dovesti do smrti.
Stres uzrokuje bolest
U trenucima stresa u ljudskom tijelu povećava se broj citokina (to su male molekule s informacijama o peptidima), koji su odgovorni za upalne procese. Nakon toga citokini uzrokuju ozbiljne zdravstvene tegobe, poput tuberkuloze i drugih plućnih bolesti, karcinoma, ciroze jetre i drugih nevolja, koje često dovode do smrti. A u nekim se slučajevima stres može manifestirati tako jasno da je njegov učinak vidljiv na koži u obliku osipa, akni, akni, apscesa, šuga itd.
Stres utječe na san
Stres je uvijek pretjerano uzbuđivanje tijela, psihološki potres. To ima dvije posljedice. Prvo: vrlo je teško zaspati u prenabuđenom stanju, ali ako je ovo jednokratna pojava, to se i dalje može normalno doživjeti bez velike štete po zdravlje. Drugo je već opasnije: sustavni stres može dovesti do kronične nesanice i ovdje se pokreće mehanizam obrnutog djelovanja. Stres rađa nesanicu, a nesanica stres. Izlazak iz ovog stanja, pogotovo ako se pogoršalo, nije lako, a ovo može zahtijevati ozbiljnu stručnu pomoć.
Stres oduzima hrabrost
U ovom je slučaju to slučaj: u mnogim slučajevima stres prate glavobolje koje proizlaze iz činjenice da tijelo, doživljavajući intenzivan emocionalni šok, preusmjerava protok krvi u druge dijelove tijela, poput srca ili udova. Kao rezultat, razmišljanje postaje zbunjeno, svijest se zamućuje, mozak prestaje normalno raditi – jednostavno nema dovoljno resursa za održavanje optimalnog funkcioniranja. To se posebno očituje u situacijama kada se od osobe traže odlučnost i hrabrost: u opasnom stanju mnogi ljudi počinju oklijevati, sumnjati i strahovati.
Stres pokreće samoubilačke misli
Stres ponekad mogu biti popraćeni snažnim negativnim emocionalnim reakcijama koje utječu na čovjekovu svijest. I imaju sljedeći učinak: gubi se vitalnost, slabi volja za prevladavanjem prepreka, nestaje motivacija za učenjem, radom i novim postignućima. Kao rezultat, to osobu dovodi u depresivno stanje, u kojem se postavlja pitanje stvarne prijetnje samoubojstvom. Osoba koja je stalno u depresiji gubi svaki smisao za život i izlaz pronalazi samo u jednom – da što prije okonča svoje muke.
Stres skraćuje život
I još jedna činjenica, ne u korist stresa, – stres se smatra jednim od glavnih razloga za skraćivanje očekivanog trajanja života. Dugovječni su ljudi vrlo otporni na stres. To im omogućuje da minimaliziraju štetu uzrokovanu stresnim iskustvima, pa čak i stres pretvore u poticaj za osobni rast i razvoj. Svatko tko želi živjeti što je duže moguće mora naučiti razvijati otpornost na stres.
Stres mogu potaknuti zamišljeni podražaji
Čudno, ali ne samo stvarni, već i imaginarni čimbenici mogu izazvati stres – podražaji koji postoje samo u čovjekovom umu u obliku slika, na primjer, slika opasnosti, nevolja, poteškoća itd. Još je jedna činjenica znatiželjna: “imaginarni” stres može utjecati na osobu i kratkoročno i dugoročno, pa čak i takav stres može prerasti u kronični stres. Kako bi spriječili stres uzrokovan maštom, stručnjaci preporučuju pribjegavanje autogenom treningu, treningu mašte i radu sa slikama.
Stres je zarazan
Znanstvenici su otkrili da se stres može prenijeti s osobe na osobu. Ljudi su društvena bića, a na njih utječe okolina i drugi ljudi. To je posebno izraženo u slučajevima s lako predlaganim i osjećajnim ljudima, tk. osjetljiviji su na vanjske utjecaje. Stručnjaci s Instituta Max Planning iz Njemačke uspjeli su otkriti da ljudi koji već dugo promatraju stresne aktivnosti drugih ljudi uskoro počinju i sami doživljavati tjeskobu i tjeskobu. Zanimljivo je i da osobno poznavanje “promatrača” i “promatrača” uvelike povećava rizik od zaraze prvih stresom. Rezultati pokusa omogućili su istraživačima da formuliraju empatičnu teoriju stresa koja se temelji na empatiji i suosjećanju stranaca jedni prema drugima. Činjenicu da ova teorija djeluje potvrđuje umjetnička praksa kada se učinak empatije postiže bez ikakvog poznavanja promatrača i autora bilo kojeg umjetničkog djela. Stres je izravno povezan s financijama. 2009. godine, ne tako daleko, američki televizijski kanal CNN proveo je istraživanje o glavnom faktoru stresa za stanovnike SAD-a. Pokazao je da je zapadnjacima koji dijele zapadne vrijednosti novac glavni uzrok stresa. Štoviše, ne govorimo o nedostatku sredstava ili njihovom nedostatku, već o financijskoj nestabilnosti, riziku od gubitka izvora stabilne zarade i uobičajenoj razini udobnosti. A osim Sjedinjenih Država, na popisu zemalja čiji su stanovnici izloženi “monetarnom” stresu nalaze se Singapur, Kina i Malezija.
Stres pumpaju mediji
Jedan od najvećih uzroka stresa su mediji. Često se na televiziji, na internetu i u oglašavanju ljudima prikazuju likovi izmučeni stresom, prikazuju se negativne priče, namećući tako stresan način života. Tu dolazi do izražaja faktor zaraznog stresa, a ponekad je dovoljno samo pogledati vijesti ili nekoliko videozapisa na Webu, tako da se ne samo kvari raspoloženje za cijeli dan, već i nastaje stresno stanje. Stoga pametni ljudi toliko često kažu da ne biste trebali stalno gledati isti TV – lavovski udio medijskog sadržaja negativno utječe na psihoemocionalno stanje.
Stres je usko povezan s psihološkim osobinama
Stručnjaci za stres tvrde da se uzroci stresa često mogu pronaći u psihološkim osobinama osobe. Na primjer, gruzijski akademik Tsotne Evgenievich Mirtskhulava uspostavio je čitav popis osobina koje povećavaju stres. Među njima:
• visok stupanj potraživanja (precijenjeni u odnosu na mogućnosti cilja, neprikladni za mogućnosti tereta, itd.);
• sumnja;
• pesimizam;
• zavist;
• tajnost;
• sjeta;
• probirljivost;
• taština;
• pohlepa;
• pohlepa;
• anksioznost;
• sukobi;
• bijes;
• podozrivost;
• zla volja;
• osvetoljubivost.
Također je Ts. E. Mirtskhulava identificirao niz čimbenika koji pogoršavaju stres:
• brz tempo života;
• drastične promjene u životu;
• ozbiljni šokovi i padovi;
• gubitak voljenih;
• gubitak vrijednosti u životu;
• česti boravak u rizičnim situacijama;
• izdaja;
• bolest;
• nesanica.
Uz to, znanstvenik je imenovao osobine koje povećavaju otpornost osobe na stres, kao i transformiraju stres u razvojnoj situaciji. Te osobine i čimbenici uključuju:
• sposobnost upravljanja vašim zahtjevima;
• optimizam;
• strast prema aktivnosti;
• mentalna samoregulacija;
• smirenost;
• skromnost;
• suzdržanost;
• dobronamjernost;
• pribranost;
• tolerancija;
• društvenost;
• visoke inteligencije.
Najmoćniji stresori su razina zahtjeva, pohlepa, razdražljivost i zavist, jer netko tko stalno nešto zahtijeva i kome se uvijek nešto ne sviđa osjeća se puno gore. Isto se odnosi na ljubomorne i razdražljive ljude, kao i na pohlepne koji ne vole dijeliti i davati. I obrnuto: osoba će se osjećati bolje ako je sposobna nečim zanijeti, može, ako je potrebno, ograničiti sebe i svoje želje, upravljati emocijama, percipirati stvarnost s optimizmom. I slične se analogije mogu povući sa svim gore navedenim kvalitetama.
Naravno, naveli smo samo mali broj činjenica o stresu, a zapravo postoji mnogo više informacija vrijednih pažnje. Međutim, još se mogu izvesti određeni zaključci. Stres je uobičajen i ne bi trebalo biti iznenađenje da se s njim moramo nositi svakodnevno. Uvijek će nas pratiti za petama, a naš zadatak je naučiti ne podleći mu. Ali prvo, da biste to učinili, morate shvatiti činjenicu da neozbiljan stav prema svemu što je povezano sa stresom može dovesti do najtužnijih posljedica. Činjenice o učinku stresa na osobu, o kojima smo razgovarali, jasno pokazuju da ako dopustite da se pogorša, život se može pretvoriti u živi pakao. Međutim, naučiti se nositi sa stresom i nepokolebljivo prolaziti kroz život nije tako teško kao što bi se moglo činiti, unatoč svim “strastima” opisanim u članku. Prvi korak trebao bi biti prihvaćanje da nam se ništa ne daje tek tako, ali ako su sretni trenuci nagrada i prilika za opuštanje, onda neugodni događaji nikako nisu nebeska kazna, već prilika za stjecanje iskustva, stjecanje mudrosti , razumjeti nešto što prije nismo razumjeli.
Zahvaljujući stresu rastemo, razvijamo se, postajemo jači i pametniji, stječemo nova znanja i svladavamo nove vještine, izlazimo iz zone komfora. Upravo ovaj filozofski stav prema preokretima sudbine omogućit će vam da se uvijek sjetite glavne stvari, a ne odustajete, pronalazite nove načine za rješavanje problema. Ali, prirodno, ovo možda nije dovoljno. Netko toga može imati dovoljno (ako je osoba po prirodi otporna na stres ili je jednostavno prilagođena promjenama zbog postojećeg životnog iskustva), ali uvijek će biti onih kojima će trebati dodatni napori kako bi njihova unutarnja jezgra postala nefleksibilna. Dakle, za to morate započeti svladavanje metoda razvoja i povećanja otpornosti na stres, koje su sposobne od “madraca” napraviti jaku i samopouzdanu osobu. U njima ćete se ne samo upoznati sa najzanimljivijim informacijama vezanim za stres, već ćete pronaći i mnoštvo korisnih savjeta, metoda i tehnika za razvoj i povećanje otpornosti na stres. Savladavši ih (za što će vam, napominjemo, trebati relativno malo vremena), naučit ćete kako uspješno prevladati razne poteškoće, iskusiti neuspjehe i riješiti probleme.