HEKLANJE

Koja je hrana zdrava a koja štetna za naš mozak?

Mozak je jedan od najvažnijih organa našeg tijela i možemo reći da je vjerojatno najvažniji, jer je “zapovjedno središte” cijelog tijela, šalje signale umora, boli ili, obratno, aktivno percipira impulsi sreće ili radosti, odgovoran je za naše pamćenje i san. O njegovom zdravlju i dobrom radu ovise ne samo naše emocije, već i opća dobrobit. A za puno funkcioniranje mozga potreban je ne samo intelektualni razvoj, već i obična hrana koja bi ga napunila energijom. Znanstvenicima već dugo nije tajna da neke namirnice stimuliraju mozak. Sad to za nas neće biti tajna.
Hrana štetna za mozak
Vrlo masna hrana. Idealno bi bilo da osoba dnevno dobije 75-90 g svih masti: i životinjskih i biljnih. Nažalost, u poluproizvodima, dimljenom mesu, brzoj hrani puno skrivenih masti. Prekomjerna masnoća ne taloži se samo na struku, već i narušava rad mozga. Uz to, masna hrana, posebno zasićene masti životinjskog podrijetla, može uzrokovati začepljenje krvnih žila i blokirati protok krvi i hranjivih tvari u mozak.
Puno slatkiša i brašna. Ispada da slatkiši i drugi izvori ugljikohidrata koji su dobri za mozak kada se unose u višak mogu nanijeti udarac mentalnoj aktivnosti. Slatkiši dramatično podižu razinu glukoze u krvi, što s vremenom može dovesti do stalnih skokova u razini šećera u krvi, što zauzvrat dovodi do nemogućnosti koncentracije na određene radnje, na primjer, ljubitelji slatke gazirane vode skloniji su depresiji i imaju lošiju memoriju . âtʹ. Ali slatkiši i peciva za mozak su potpuno nepotrebni. Budući da je energija dobivena njihovom uporabom prekratka.
Alkohol. Alkohol, posebno jak, dovodi do smrti moždanih stanica i njihovog starenja. Zlouporaba alkohola (čak i crno vino bogato antioksidansima) može “zaraditi” probleme s pamćenjem, uzrokovati začepljenje krvnih žila u mozgu, pa čak i oboljeti od raka.
Alkohol, posebno jak, dovodi do odumiranja moždanih stanica i njihovog starenja.
Kontroverzne točke
Kava i crni čaj. Oko ova dva popularna pića postoje razne glasine: upitna je njihova korisnost za mozak. Doista, okrepljuju i pune energiju, dobra su prevencija za vaskularnu elastičnost, ali njihovo zlostavljanje dovodi do živčane iscrpljenosti i izaziva hipertenziju. Norma nije više od dvije ili tri šalice dnevno. Znanstvenici kažu da je bolje kuhati kavu od zrna nego koristiti instant, a čaj se ne kuha u vrećicama. Dakle, ova pića pohranjuju više hranjivih sastojaka za mozak.
Čokolada. Odavno je poznato da napitak od tamne čokolade i kakaa može potaknuti mentalnu aktivnost zahvaljujući antioksidantima, katehinima i mnogim drugim bitnim elementima za mozak i tijelo. Međutim, nisu svi čokoladni proizvodi podjednako korisni: većina ih sadrži ne samo minimum zrna kakaa, već i potpuno štetne sastojke: šećer, mliječnu masnoću, umjetne arome. Da bi mozak “učinio” što učinkovitiji rad, bolje je odabrati čokoladu s visokim udjelom kakaa (najmanje 75%).
Hrana koja je dobra za mozak
Hrana bogata proteinima i aminokiselinama. Proteini su neophodni za pravilan rad mozga. Aminokiseline koje ga čine su neurotransmiteri, koji posreduju u prijenosu impulsa između moždanih stanica. To utječe na mentalni proces. Proteina ima najviše u životinjskim proizvodima: jajima, mesu i mliječnim proizvodima, kao i u mahunarkama, zelenom lisnatom povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Hrana bogata ugljikohidratima. Ugljikohidrati potiču proizvodnju inzulina, što je izuzetno važno za pravilan rad našeg mozga, ali njihov veliki broj može dovesti do povišenog šećera u krvi. Mnogi smatraju ugljikohidrate glavnim “gorivom” za mozak. Bolje je dati prednost proizvodima koji sadrže dobru glukozu: žitarice i crni kruh, smeđi šećer od trske, tjestenina od integralnog brašna, smeđa ili divlja riža. Dugo hrane energiju mozga.
Hrana bogata nezasićenim mastima. Omega-3 i Omega-6 masne kiseline smatraju se najkorisnijima za mozak. Mnogo ih je u suncokretovom, sezamovom i kukuruznom ulju, sjemenkama bundeve, lanenim sjemenkama, orasima te u nekim vrstama plodova mora i masne ribe (losos, tuna). Sve ove namirnice, ako se ne zlostavljaju, u potpunosti pokrivaju potrebu našeg mozga za masnoćama potrebnim za dugoročne performanse.
Hrana bogata fosforom. Fosfor je važan za stvaranje moždanih stanica. Proizvodi koji sadrže fosfor – mahunarke, cvjetača, celer, krastavci, rotkvice, soja, orasi.
Hrana bogata sumporom. Važno je za normalno zasićenje moždanih stanica kisikom. Sumpor se nalazi u mrkvi, kupusu, krastavcima, luku, češnjaku, smokvama, krumpiru.
Hrana bogata cinkom. Cink može poboljšati mentalne sposobnosti i sastav krvi, pamćenje i sposobnost učenja. Puno ga u morskim plodovima, poput rakova, škampa, kamenica. Također je ima u govedini, nemasnoj svinjetini, janjetini, kao i u sjemenkama bundeve, pšeničnim klicama, mekinjama.
Hrana bogata kalcijem. Kalcij poboljšava pamćenje i neophodan je za koncentraciju, kao i pomaže u zaštiti mozga od infekcija. Najviše kalcija ima u jabukama, kupusu, marelicama, cikli, mrkvi, krastavcima, trešnjama, grožđu, zelenom povrću, narančama, bademima, breskvama, jagodama, ananasima, cjelovitim žitaricama. Međutim, stručnjaci su nedavno otkrili da kalcij koji se u velikim količinama nalazi u mliječnim proizvodima može negativno utjecati na rad mozga. Prema riječima stručnjaka, često uzrokuje mentalne poremećaje. Ovaj element sužava krvne žile, što dovodi do mentalnih poremećaja u starijih osoba.
Hrana bogata željezom. Ovaj je element neophodan za održavanje sposobnosti pamćenja i koncentracije. Obiluje je mahunarkama, žitaricama, jajima, sirom, goveđom jetrom, zelenim povrćem, jabukama.
Hrana bogata magnezijem. Ovaj je element neophodan za normalno funkcioniranje živčanog sustava i prevenciju živčanih bolesti, nesanice, glavobolje, tjeskobe. Magnezij se nalazi u bademima, zelenoj salati, metvici, radiču, maslinama, kikirikiju, krumpiru, bundevi, šljivama i još mnogo toga.
Hrana bogata kalijem. Kalij je važan mineral koji pomaže normalizirati rad srca, šalje kisik u mozak i regulira tjelesnu ravnotežu vode. Nalazi se u pečenom krumpiru, suhim marelicama, grožđicama, svježim crvenim rajčicama.
Hrana bogata vitaminima. Vitamini E, C i skupina B igraju važnu ulogu u mozgu. Oni su potrebni za održavanje ispravnog stanja našega živčanog sustava, kao i za poboljšanje pamćenja i pažnje te normalno funkcioniranje mozga. Njihovi izvori su povrće, voće i bobičasto voće, jaja, mesni proizvodi i iznutrice.
Hrana bogata kisikom. Kisik je potreban da bi mozak ispravno funkcionirao. Možete ga dobiti jedući krumpir, peršin, metvicu, hren, rotkvice, luk, rajčicu.
Antioksidanti u prehrani. Antioksidanti štite naš mozak od slobodnih radikala koji oštećuju međustanične membrane i moždane stanice. Prisutnost u prehrani hrane koja sadrži te tvari poboljšava kognitivne sposobnosti mozga i pamćenja. Najveća količina antioksidansa nalazi se u povrću i voću s tamnom bojom voća. Također u bobicama (borovnice i borovnice), zelenom čaju, čokoladi, maslinovom ulju i crnom vinu.
Borovnice su vrlo koristan proizvod za mozak jer djeluju kao antioksidans …
Opće preporuke za poboljšanje funkcije mozga
Mozak ne podnosi prejedanje. Potrošnja dodatnih kalorija dovodi do mentalne insuficijencije. Odbijanje prejedanja može smanjiti postupno uništavanje neurona, što u budućnosti prijeti i normalnom starenju mozga i onima pogođenim degenerativnim bolestima. Mozak, uzimajući višak kalorija, brže se uništava, jer za probavu hrane trebate sagorjeti više kisika i tako nastaje više slobodnih radikala koji uništavaju moždane stanice. Izgaranje dodatnih kalorija slabi moždane stanice i ubrzava proces starenja.
Mozak ne voli gladovati. Pothranjenost i stroga dijeta dovode do nepovratnih negativnih posljedica na mozak. Očito je da su za pravilan rad mozga potrebne određene hranjive tvari.
Mozak zahtijeva pravilnu prehranu. Za održavanje mentalne aktivnosti poželjno je dozirati opterećenje na probavni sustav, pa je bolje ravnomjerno rasporediti dnevni unos kalorija, nemojte jesti prekasno (jer nakon guste kasne večere ne možete uvijek dobro spavati).
Mozak treba doručak. Ako ne doručkujete , mozak ujutro neće dobivati ​​hranu, a mentalne aktivnosti zahtijevat će dugo zamahivanje.
Mozak voli raznoliku hranu. Prehrana bi trebala biti što raznolikija kako bi se dobile sve potrebne moždane tvari. Loše je jesti samo ugljikohidrate: veliki broj takvih proizvoda uhvati pospanost i djeluje opuštajuće, uzrokujući opću letargiju i slabost.
Mozak voli prave kombinacije. Primjerice, povrće je najbolje kombinirati s mesom i ribljim proizvodima, iako bi povrće trebalo prevladavati. Za mozak je štetno kombinirati dvije vrste proteina u jednom obroku – na primjer, jesti salatu s ribom i govedinu s povrćem, jer je tijelu potrebno previše energije da bi se probavilo.
Potpuni i točan doručak ključ je neprekinute moždane aktivnosti tijekom cijelog dana!
20 najkorisnijih proizvoda za naš mozak
Orasi. Nije ni čudo što je priroda stvorila orah toliko sličan hemisferi našeg mozga. Orah je bogat lecitinom koji aktivira mozak, poboljšava pamćenje i brzinu reakcije.
Brusnica. Neizostavna u borbi protiv umora. Brusnice su najjači antioksidans i korisne su za prevenciju starosnih bolesti mozga.
Kakao. Znanstvenici vjeruju da će nas šalica kakaa dnevno zaštititi od razvoja multiple skleroze i pomoći u poboljšanju cirkulacije krvi u mozgu zbog sadržaja tako važne tvari kao što je flavanol.
Riba. Korisna je za rad našeg mozga zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje utječu na stanje naših krvnih žila i reguliraju razinu kolesterola u krvi. A element u tragovima fosfor jača živčani sustav.
Jabuke. Velika količina željeza sadržana u jabukama pomaže zasititi naš mozak kisikom potrebnim za održavanje njegove aktivnosti.
Bijeli kupus. Kupus, zahvaljujući velikom broju vitamina i minerala, obnavlja i čisti krvne žile, poboljšava mikrocirkulaciju mozga.
Borovnica. Poboljšava pamćenje i jača krvne žile u mozgu. Borovnice su rekorder po sadržaju antioksidansa.
Sjemenke bundeve. Kombinacija fosfora i cinka sadržanih u sjemenkama bundeve potiče moždanu aktivnost, a omega-3 masne kiseline najbolje utječu na njegovu opskrbu krvlju.
Brokula. Izvor je vitamina K, koji poboljšava rad mozga. Jesti brokulu također će vam pomoći povećati koncentraciju.
Jetra. Povišene razine željeza i vitamina A u jetri učinkovito potiču mozak. A folna kiselina je u stanju vratiti pamćenje starenja.
Grah. Aminokiseline prisutne u njemu utječu na brzinu našeg razmišljanja, jer ubrzavaju procese biokemijskih reakcija u moždanim stanicama.
Raženi kruh. Prhka kora crnog kruha sadrži vitamin B1 koji igra presudnu ulogu u procesu pamćenja. Potreban nam je u malim količinama, ali stalno.
Češnjak. Sposoban obnoviti i revitalizirati moždanu aktivnost i inhibirati uništavanje neurona. Češnjak pomlađuje naše tijelo i štiti ga od štetnog djelovanja virusa i bakterija, jer sadrži ogromnu količinu vitamina i antioksidansa.
Gorka čokolada. Naše su bake znale o blagodatima čokolade za naš mozak. Magnezij, koji je dio zrna kakaa, poboljšava pamćenje i pomaže u borbi protiv stresa. Uz to, tamna čokolada sadrži lecitin koji hrani zaštitne membrane mozga i obnavlja naše stanice.
Žumanjak. Sadrži lecitin i fosfolipide, koji omogućuju našem mozgu pravilno funkcioniranje kao dobro funkcionirajući sustav.
Crveni kavijar. Aminokiseline, omega-3 masne kiseline, lecitin, folna kiselina, vitamini A, D, E, F – sastav koji vrlo blagotvorno djeluje na stanje našeg mozga.
Pivski kvasac. Sadrži sve esencijalne aminokiseline i veliku skupinu vitamina B skupine, koji su toliko potrebni našem živčanom sustavu. Međutim, treba imati na umu da alkohol ubija živčane stanice, a pivski kvasac je bolje koristiti u dodacima.
Maslinovo ulje. Blagotvorno djeluje na žile mozga. Nezasićene masne kiseline su obavezna komponenta u stvaranju staničnih membrana i membrana živčanih vlakana. Najbolji saveznik u borbi protiv ateroskleroze.
Alge. Važan izvor joda, koji je neophodan za normalno funkcioniranje živčanog sustava.
Zelena salata i špinat. Ojačati pamćenje. Sadrže folnu kiselinu i vitamine B koji su dobri za živčane stanice, a tvar lutein štiti ih od uništenja.