Počeo Prvi opijumski rat

Nakon što je visoki kineski dužnosnik Lin Zexu 3. lipnja 1839. godine u Hong Kongu zaplijenio i uništio više od milijun kilograma opijuma i naredio uhićenja 1.700 trgovaca tim narkotikom, došlo je do pobune dijela britanskih mornara koji su uništili jedan hram i ubili jednog Kineza. Nakon što je Velika Britanija odbila kineskim vlastima izručiti krivce i inzistirala da joj se isplati vrijednost uništenog opijuma započeo je Prvi opijumski, odnosno Prvi englesko-kineski rat koji je trajao do 1842. Sukob koji se smatra i početkom europske kolonijalne hegemonije prema Kini, zbog kojega se u toj zemlji i danas nerijetko osjeća sumnjičavost prema zapadu, vođen je s ciljem da se Kinu natjera da nastavi uvoziti britanski opijum. Britanci su luksuznu kinesku robu plaćali srebrom koje im se ispostavilo preskupo te su svoju trgovinsku bilancu, pod pokroviteljstvom Istočnoindijske kompanije, počeli popravljati izvozom jeftinog opijuma što je rezultiralo masovnom zloporabom i postepenim uništavanjem kineske ekonomije i društva koje je do 1830. brojalo više od 2 milijuna teških ovisnika. Kineska carska vlada niti vojno niti politički nije bila dorasla ratu s kolonijalnom silom, a nakon što su Britanci osvojili nekoliko gradova i utvrda te pod kontrolu stavili riječne puteve rat je u kolovozu 1842. potpisivanjem prvog Sporazuma nejednakosti – Nanđinškim sporazumom koji se sastojao od 13 članaka od kojih se niti jedan nije doticao osnovnog povoda rata – masovne trgovine narkoticima.